Sta je Zen Budizam?! Secrets
Sta je Zen Budizam?! Secrets
Blog Article
Uticaj zena na Zapadu, posebno u unhappy, prestavlja značajan vid današnjeg zena. Pojava zen učitelja Sojena Šakua na Svetskoj skupštini religija u Čikagu 1893.
2. Uzrok dukkhe: uzrok ovog nezadovoljstva jeste želja (tanha) za čulnim uživanjima, za ponovnim rađanjem i za prestankom ponovnog rađanja;
Sanskritska riječ dhjana je nastala od indoevropskog korijena "dheia", što znači vidjeti. Pojam dhjana označava posebnu vrstu meditacije, pa je otuda ova škola prozvana školom meditacije.
Mit: peti kineski patrijarh (pri čemu je Bodidarma prvi) je pozvao svoje glavne učenike da bi ispitao njihovo razumijevanje budizma i razinu ostvarenja kako bi odabrao nasljednika. Onaj koji je formalno medu njima bio favorit na kraju to nije postao, već neočekivano i iznenadno ne-intelektualni kuhar. Od njega dalje potječe tradicija iznenadnog, antiautoritarnog zena. Nakon toga favorizirani učenik na sjeveru stvara svoju školu dok pravi patrijarh na jugu prenosi pravu bit budizma. Stvarost: nema nikakvih indicija da je ikakva prednost dana Hui Nengu (šestom patrijarhu, "kuharu") niti da opisani događaj ima ikakvog povijesnog uporišta. Prema povijesnim izvorima "favorit" je bio popularnija i poštovanija ličnost tadašnjeg budizma, no upravo zbog tog socijalno prominentnog položaja kada je došlo do političkih promjena i progona budizma struja koja je bila visoko vidljiva je stradala.
Suština zena je neposredan doživljaj probuđenja (satori), pa read more su teoretsko znanje i proučavanje religijskih tekstova u drugom planu.
Iako se Buda protivi slepom verovanju baziranom na autoritetu, tradiciji i sl. ostaje potreba za određenom dozom vere u budističko učenje. U principu, srada je rezultat dubokog promišljanja i akumuliranog iskustva.
Buda je tvrdio da je probuđenje koje je, nekada davno zaboravljeno, on samo ponovo otkrio, dostupno svakome ko je spreman da uloži napor i predanost potrebne da se ide plemenitim osmostrukim putem do njegovog kraja. Na svakom od nas je da tu tvrdnju sam za sebe proveri.
Proces kojim je mahajana budizam zaživeo nije u potpunosti poznat, ali time period tranzicije oko 100. godine proizveo je mnogo važnih tekstova.[thirteen] Budizam je završio uspostavljanjem dihotomije između „siromašne" i „bogate" tradicije. Prva je naglašavala ljudsku dimenziju osnivača, druga njegovu božansku dimenziju.[13]
Jedan od glavnih testova koji su uradili bilo je da stave mnogo predmeta ispred mene, kao što su zvona, brojanice i bubnjevi.
Da li će tanana afektivna iskustva dospeti do svesti zavisi u kojoj se meri takva iskustva neguju u određenoj kulturi. Postoje mnoga osećajna iskustva za koja izvestan jezik nema odgovarajuće reči, dok drugi jezik može obilovati recima koje izražavaju ova osećanja. U engleskom jeziku, na primer imamo samo jednu reč — enjoy — koja služi za osećanja koja idu od naklonosti do erotske strasti i do bratske i materinske ljubavi. U jeziku u kojem različita emocionalna iskustva nisu izražena različitim recima skoro je nemoguće da čovekova iskustva dopru do svesti, i obratno. Opšte uzev, može se reći da retko dospeva do svesti ono osećanje za koje jezik nema posebnu reč.
Kad govorimo o rođenju obično mislimo na činjenicu fiziološkog rođenja, koje se, kad je u pitanju čovekovo dete, događa oko devet meseci posle začeća. Međutim, značaj ovog rođenja umnogome je precenjen. Po bitnim svojstvima, život odojčeta nedelju dana nakon rođenja više liči na intrauterinsko bivstvovanje no na život odraslog čoveka ili žene.
Kako te škole iako srodne nisu isto što i današnja teravada i među njima postoje doktrinarne razlike, kao i zbog pogrdnih konotacija koje termin sa sobom nosi, danas se u literaturi uglavnom izbjegava.
No čovek u svakoj kulturi poseduje sve sposobnosti: on je pračovek, krvoločna zver, ljudožder, idolopoklonik, ali i biće kadro da razumno misli, voli i bude pravedno. Sadržina nesvesnog, dakle, nije ni dobro ni zlo, ni racionalno ni iracionalno, već i jedno i drugo, sve što je ljudsko. Nesvesnost je čitav čovek — osim onog dela koji odgovara njegovom društvu. Svest predstavlja društvenog čoveka, ona slučajna ograničenja što ih postavlja istorijska situacija u koju je pojedinac bačen. Nesvesnost predstavlja univerzalnog, celokupnog čoveka, ukorenjenog u kosmosu; ona oličava biljku koja je u čoveku, životinju koja je u njemu, duh koji je u njemu; ona predstavlja njegovu Professionalšmisplaced sve od zore ljudskog postojanja i njegovu budućnost do dana kada će čovek u potpunosti postati čovek i kada će se priroda humanizovati, baš kao što će se čovek »naturalizovati«.
Ponekad se zove »denibucu-zen« jer sjedinjuje zen i praksu čiste zemlje. Danas su jedine dve škole zena kod kojih je tradicija prenosa učenja neprekinuta soto i rinzai, koje spadaju među najuticajnije budističke škole u Japanu, sa dva i po, odnosno sedam miliona sledbenika.[2]
Report this page